KAKO SE ŠIRILA LOGOPEDSKA DJELATNOST U UDRUZI
“Sazrijevanje mozga intenzivno je u najranijem razdoblju djetinjstva. Ako tada ne stimuliramo dijete, neke se funkcije neće razviti u punom opsegu.”
RAJOVIĆ, 2012
S obzirom na to da su korisnici Udruge sve više bili djeca, pojavila se potreba za logopedskom djelatnošću kao usluga koja nije bila dostupna tada u sklopu nijedne institucije u Imotskoj krajini. Od 2006. do 2007. g. u vježbe je bilo uključeno oko 10-18 djece s poteškoćama u razvoju. Najčešća dijagnoza: CP, usporeno mentalno funkcioniranje, Down sy. Od 2007. taj je broj porastao na 40 djece u tjednom tretmanu kao i zapošljavanje logopeda u stalni radni odnos. Od 2009. do danas stalno rade 2 ili 3 logopeda u stalnom radnom odnosu i broj djece u tjednoj logopedskoj terapiji penje se od 80 do 120. S vremenom se usluga proširila na usluge informiranja, savjetovanja, prevencije i rane intervencije.
NAJČEŠĆE DIJAGNOZE
Najčešće dijagnoze kod djece koje traže naše usluge su: nerazvijen govor, usporen razvoj govora, dislalija, mucanje, zaostao razvoj govora i jezika, poteškoće u čitanju i pisanju, poteškoće u učenju, Down sy ili neki drugi sindrom, djeca s CP, djeca sa rascjepom, djeca s oštećenjem sluha, djeca sa sniženim intelektualnim sposobnostima…


“Imamo vrlo jasne pokazatelje da sistematična i sveobuhvatna rana intervencija poboljšava razvojne ishode kod djece čiji razvoj pokazuje odstupanja te sprečava razvojne teškoće kod djece s neurorazvojnim rizicima. Središnju ulogu pri tome ima podrška obitelji.”
GURALNICK, 2013, PREDSJEDNIK MEĐUNARODNOG DRUŠTVA ZA RANU INTERVENCIJU I DIREKTOR CENTRA ZA LJUDSKI RAZVOJ I INVALIDITET IZ SAD-A
DJELOMIČNA NAPLATA USLUGA
Zbog ukidanja 66% sredstava financiranja Udruge od strane MZSS, 2011. godine uvodimo djelomično plaćanje usluga logopedske terapije, savjetovanja i nalaza. Time usluga ipak postaje još dostupnija nego što je bila do sada. Trenutno mjesečno pregledamo bar 10 djece koja trebaju logopedsku terapiju i to od dvije godine pa do 8. razreda, također i odrasle osobe s afazom.
PROCES REHABILITACIJE
Tijek i trajanje rehabilitacije ovise uvelike o dijagnozi djeteta kao i angažmanu roditelja koji su nam saveznici u rehabilitaciji te jedan od faktora zbog kojih imamo tako dobre rezultate u prevenciji i rehabilitaciji. Zbog velike potrebe za našim uslugama, odlučili smo staviti fokus na prevenciju i ranu intervenciju. Djeci koja su za rehabilitaciju, osigurali smo poludnevni boravak u sklopu Udruge.
NAŠI LOGOPEDI
Marijana Juroš, prof. log.
MAIL: marijana.juros81@gmail.com
TEL: +385 91 793 9865
Martina Puljiz, prof. log.
MAIL: martina.puljiz@gmail.com
TEL: +385 98 160 1460

Rana intervencija
Rana intervencija podrazumijeva postupke koji uključuju pravodobno uočavanje i prepoznavanje odstupanja u razvoju te rano provođenje interdisciplinarnih interventnih programa u djece s neurorizikom za nastanak teškoća u razvoju te u djece kod koje je odstupanje u razvoju već dijagnosticirano. Koncept rane intervencije, osim rada s djetetom, uključuje i pružanje savjetodavnih usluga njihovim obiteljima i okolini, s ciljem unapređivanja ukupnog djetetovog stanja, razvoja i pravilnog obiteljskog djelovanja.
“Medicinska istraživanja pokazala su da je sveukupan metabolizam mozga u 4. i 5. godini života gotovo dvostruko veći nego kod odraslih osoba, a ostaje visok sve do desete godine života.”
TAU I PETERSON, 2010
KAKO PROVODIMO RANU INTERVENCIJU U UDRUZI?
Roditelji s djecom dolaze na inicijalni pregled koji traje od 45 minuta do sat vremena. Uzimaju se anamnestički podaci u svrhu pronalaska uzroka usporenom razvoju govora i jezika:
PRVI SUSRET S LOGOPEDOM U UDRUZI
× rani razvoj: trudnoća, porod, obiteljska anamneza…
× rani motorički i govorni razvoj
× hranjenje
× oboljenja govornog aparata
× interakcija roditelj – dijete
× način na koji dijete provodi vrijeme u igri…
Slijedi pregled govornih organa – provjeravamo postoje li odstupanja u građi i pokretljivosti. Ispitujemo rječnik, razumijevanje, združenu pažnju, očni kontakt, simboličku igru, interakciju s roditeljima… Kod starije djece, od 4 godine na dalje, ispitujemo i izgovor, memoriranje, vizualnu percepciju, auditivnu percepciju, snalaženje u prostoru i vremenu, lijevo – desnu orijentaciju, grafomotoriku, matematičke sposobnosti, da se utvrdi prate li razvojnu liniju za dob.
Ako se utvrde odstupanja na bilo kojem području, roditelje se informira te savjetuje kako poticati određenu vještinu kod djece. Daju se upute za rad pisanim putem u obliku vježbenice, koja se vježba kroz mjesec dana te se dolazi na kontrolni pregled. Ako postoje sumnja na odstupanja u građi artikulatora, sumnja na oštećenja sluha i vida ili slično, upućujemo pedijatru koji će procijeniti jesu li te pretrage potrebne te ih uputiti dalje na obradu.
Nakon pregleda se pišu nalaz i mišljenje te dijagnoza. Dijete ponovo dolazi na pregled i tada odlučujemo da li dijete nastavlja raditi uz upute s roditeljima ili se uključuje u logopedsku terapiju.
Uključujemo djecu u terapiju što ranije možemo, ovisno o dijagnozi, a ne po dobi, što znači da npr. kod usporenog razvoja govora uključujemo što je prije moguće, najčešće već s 2 godine.